Ubija li zrak?

Svaki dan, stotine milijuna ljudi živi i radi u okruženju koje je postalo nesigurno za ljudski opstanak.

Zapanjuje podatak da zagađenje zraka i okoliša svake godine ubija 3,3 milijuna ljudi. Postoji mnogo načina na koje možemo klasificirati zagađenje zraka i okoliša. Štoviše, zagađenje može biti vidljivo ali i nevidljivo.

Zato vas pitamo, obraćate li pozornost na kvalitetu zraka i znate li uopće kolika je zagađenost zraka u vašoj sredini? Pitanje je izuzetno važno jer čestice zagađenog zraka mogu ozbiljno narušiti zdravlje!

Povijesno gledano, prva ozbiljna zagađenja zraka uzrokovala je industrijska revolucija i uporaba ugljena kao goriva. Iako je danas poznato da je izgaranje fosilnih goriva najveći izvor zagađenja zraka (emisije dušikovih oksida i sumporovog dioksida ), nažalost  za očekivati je njihovu daljnju primjenu s obzirom na još uvijek velike zalihe, ali i na činjenicu da se obnovljivi izvori energije (energija vjetra, Sunca, biomase, geotermalna energija, energija valova, energija plime i oseke) još uvijek ne koriste u dovoljnoj mjeri.

U problematici vezanoj uz zagađenje zraka vrlo često se koriste mnogima nerazumljivi pojmovi kao što su: emisija, izvor zagađenja, čestice zagađenje i dr., zato smo odlučili ovu kompleksnu i zahtjevnu temu podijeliti u nekoliko nastavaka. U ovom tekstu pozabavit ćemo se osnovnim pojmovima, pa krenimo redom.

Zagađenje zraka definira se kao prisutnost jednog ili više zagađivala u atmosferi u dostatno visokoj koncentraciji, dovoljno dugo i u takvim okolnostima da štetno ili opasno djeluje na udobnost, zdravlje i dobrobit ljudi i/ili na okoliš i izaziva neželjene posljedice u okolišu.

Zagađenje zraka i njegovo djelovanje promatramo na lokalnoj, regionalnoj i globalnoj razini. Lokalni problemi odnose se na neposredan utjecaj na zdravlje ljudi i vegetaciju. Problemi regionalnog tipa odnose se na fotokemijski smog, pojavu kiselih kiša te eutrofikaciju (zakiseljavanje tla i podzemnih voda), dok se globalni problemi odnose na troposferski ozon, razgradnju ozonskog sloja, učinak staklenika i globalne klimatske promjene.

S tim napisanim završavamo današnji tekst i donosimo nekoliko primjera zagađenja zraka i okoliša na lokalnoj razini:

Tuzla, Bosna i Hercegovina

Zbog teškog zagađenja zraka uzrokovanog spaljivajem čak četiri milijuna tona ugljena godišnje (Termoelektrana Tuzla ), Tuzla bilježi zagađenja veća od 1000, pa i 1800 mikrograma (čestice u zraku koje mogu proći kroz dišni sustav ljudi, te ozbiljno naškoditi zdravlju ljudi)!  Za usporedbu, u Pekingu se zbog zagađenja od 300 mikrograma čestica  zatvara promet i prestaju raditi tvornice.

Jezero Karachay, Rusija

Svi znamo za Černobil, ali jeste li znali za ovo jezero, koje je za vrijeme Sovjetskog Saveza služilo kao odlagalište nuklearnog otpada? Smatra se da je samo jedan sat izlaganja ovoj okolini smrtonosan!

Dzerzhinsk, Russia

Poznat po Guinessovom svjetskom rekordu kao kemijski najzagađeniji grad na svijetu, Dzerzhinsk se smatra gradom smrti – u odnosu na natalitet, mortalitet stanovništva iznosi čak 260%. Također, grad je negativni rekorder i u očekivanom trajanju života – tek 45 godina!