Meteorologija kao znanost

Meteorologija nije samo vremensko izvješće na TV-u ili na fb stranicama već je to znanost koja svoju praktičnu primjenu pronalazi u svim granama ljudske djelatnosti

Meteorologija je znanstvena disciplina koja proučava vremenske pojave u atmosferi i sastavni je dio geofizičkih znanosti (znanost koja proučava fizikalne procese koji se odvijaju na Zemlji).

Znanstveni razvitak meteorologije započeo je polovicom 17. stoljeća kada su se počeli javljati prvi instrumenti za mjerenje meteoroloških elemenata (Galileo je konstruirao prvi termometar, a Torricelli barometar) i koji su omogućili sustavno zapisivanje zbivanja i promjena u atmosferi. Nakon toga su se javili mnogi znanstvenici (od Leonarda da Vincia do Newtona i Pascala) koji su dali prva znanstvena tumačenja promjena u atmosferi temeljena na fizikalnim zakonima. Pravi procvat meteorologija doživljava u 19. stoljeću kada se stvaraju prve mreže meteoroloških postaja. Kao i u mnogim drugim znanostima, ovaj razvoj je bio potican u vojne svrhe tj. neuspjesima na bojištu (u Krimskom ratu 1854. nevrijeme je uništilo francusku i britansku flotu na Crnom moru).  Daljim razvojem prirodnih znanosti (matematike i fizike), a u zadnje vrijeme i informatike stvoreni su temelji današnje moderne meteorološke znanosti.

Razvitak meteorologije tražio je i podjele tj. specijalizacije u pojedinim područjima. Tako danas imamo pojedine velike i samostalne grane koje se međusobno razlikuju po predmetima proučavanja, metodama istraživanja i primjeni. Pa razlikujemo:
Opću meteorologiju koja sagledava sve meteorološke elemente i pojave i opisuje osnovne procese u atmosferi te se bavi metodama meteoroloških mjerenja,
Dinamičku meteorologiju koja izučava dinamiku atmosfere tj. procese u atmosferi objašnjava zakonima fizike (mehanike, hidrodinamike i termodinamike). Rezulati istraživanja dinamičke meteorologije su temelj izrade današnjih numeričkih modela koji uvažavajući zakone fizike proračunavaju dalji razvoj procesa,
Sinoptičku meteorologiju koja pručava i tumači vremenske prilike iznad velikih zemljopisnih područja i to primjenjuje u izradi analiza i prognoza vremena za jedno mjesto ili područje,
Klimatologiju koja se bavi proučavanjem srednjeg fizičkog stanja atmosfere u višegodišnjem razdoblju. Nekada se klimatologija temeljila isključivo na statistici dok se u novije vrijeme pokušava integrirati i dinamički pristup,
Aerologiju koja proučava slobodnu atmosferu i procese u njoj do približno 40 km visine,
Aeronomiju koja proučava gornju atmosferu i utjecaj zračenja primljenih iz svemira,
Fizičku meteorologiju koja se bavi fizikalnim svojstvima uklljučujući sastav zraka i oblaka, zračenja, akustiku, optiku i elektricitet.

Ovo sve znači kako meteorologija nije samo vremensko izvješće na TV-u ili na fb stranicama već je to znanost koja svoju praktičnu primjenu pronalazi u svim granama ljudske djelatnosti. Sukladno tome postoji i više disciplina primjenjene meteorologije:
Zrakoplovna meteorologija bavi se utjecajem meteoroloških elemenata i pojava na sigurnost odvijanja zračnog prometa,
Pomorska meteorologija bavi se utjecajem meteoroloških elemenata i pojava na sigurnost odvijanja pomorskog prometa,
Meteorologija kopnenog prometa bavi se utjecajem meteoroloških elemenata i pojava na sigurnost odvijanja kopnenog prometa,
Tehnička meteorologija bavi se utjecajem meteoroloških elemenata i pojava na gospodarstvo (telekomunikacije, elektroprivreda, urbanizam, građevinarstvo, turizam i ostalo),
Vojna meteorologija bavi se utjecajem meteoroloških elemenata i pojava na vojne djelatnosti (kopnena vojska, mornarica i zrakoplovstvo),
Agrometeorologija bavi se utjecajem povezanih hidroloških i meteoroloških elemenata i pojava na poljoprivredu,
Biometeorologija pročava utjecaj vremena na život i zdravlje ljudi.

Nadamo se kako ste stekli barem mali uvid u meteorologiju kao znanost i zbog čega studij meteorologije na Prirodoslovno matematičkom fakultetu traje 5 godina.

Ono s čime se svakodnevno susrećemo su raznorazna tumačenja vremenskih prilika u sredstvima javnog priopćavanja koja se prikupljaju iz svakakvih, ponekad i sumnjivih izvora, bez ikakve znanstvene podloge.
Samo jedno pitanje za kraj: Biste li sjeli u zrakoplov ili brod kada bi znali da je pilot prije leta prognozu pročitao na fb-u? Mi nebi :)

AdriaWeather

Imajte Jadran na dlanu, uz detaljne vremenske prognoze i servisne informacije.

Preuzmite aplikaciju iz iTunes App Storea Preuzmite aplikaciju iz iTunes App Storea

"Slatka" voda - Prirodna voda iz rijeka, jezera i kiše koja se razlikuje od slane vode po značajno nišem salinitetu.   Opširnije!

Opis vjetra Brzina vjetra
čv m/s km/h
Tiho 1 0–0.2 0–1
Lahor 1–3 0.3–1.5 2–5
Povjetarac 4–6 1.6–3.3 6–12
Slab 7–10 3.4–5.4 13–19
Umjeren 11–16 5.5–7.9 20–28
Umjereno jak 17–21 8.0–10.7 29–38
Jak 22–27 10.8–13.8 39–49
Žestok 28–33 13.9–17.1 50–61
Olujan 34–40 17.2–20.7 62–74
Jak olujan 41–47 20.8–24.4 75–87
Orkanski 48–55 24.5–28.4 88–102
Jak orkanski 56–63 28.5–32.6 103–117
Orkan 64–71 32.7–36.9 118–133
Vjerojatnost Opis
0-10% zanemariva je vjerojatnost oborina.
10-30% mala je vjerojatnost kratkotrajnih slabijih oborina koje zahvaćaju pojedine dijelove područja.
30-50% umjerena je vjerojatnost kratkotrajnih slabijih oborina koje zahvaćaju pojedina područja
40-70% velika je vjerojatnost oborina, ali one mogu biti nejednolike po intenzitetu, vremenu trajanja i zahvaćenom području.
60-80% velika je vjerojatnost kontinuiranih oborina koje zahvaćaju šire područje ali ne moraju trajati dulje razdoblje.
80-100% velika je vjerojatnost kontinuiranih oborina koje zahvaćaju šire područje i traju dulje razdoblje.

Ostavi svoje mišljenje

Ostavi svoje mišljenje
Web projekt vrijeme.net konstantno usavršavamo i svaka informacija o tome što ti se sviđa ili ne, nama je od velike pomoći da sustav nastavimo unapređivati i prilagođavati ga tvojim željama.

Stoga, nemoj se suzdržavati, reci nam otvoreno što misliš—ovaj obrazac služi upravo tome.

Design & Technology: Trikoder Powered by Meteo centar