Vijesti
Povratak na prethodnu stranicuLjetno računanje vremena
U noći sa subote na nedjelju, 29. ožujka, počinje ljetno računanje vremena. Pomicanjem kazaljki jedan sat unaprijed izgubit ćemo jedan sat sna, no zbog toga će dani postati "duži".
U noći sa subote na nedjelju, 29. ožujka, počinje ljetno računanje vremena. Pomicanjem kazaljki jedan sat unaprijed (vrijeme u dva sata se računa kao tri sata) izgubit ćemo jedan sat sna, no zbog toga će dani postati "duži".
Ljetno računanje vremena donosi više dnevnog svjetla, a time i uštede energije. Nismo više obavezni paliti svjetla na limenim ljubimcima tijekom dana, a mijenja se i tarifni obračun električne energije (viša tarifa od 8 do 22 sata, niža od 22 do 8 sati).
No, znate li tko se prvi dosjetio ideje o pomicanju vremena?
Bio je to Benjamin Franklin, izumitelj i jedan od očeva američke nacije, koji je 1784. godine u pismu urednicima lista Journal of Paris objasnio kako građani pomicanjem satova mogu bolje iskoristiti sunčano ljetno razdoblje. Ideja nije prošla i proći će više od stoljeća do prvog ozbiljnijeg prijedloga i pokušaja uvođenja ljetnog računanja vremena.
Za to je zaslužan britanac William Willett, kojem se pripisuje prva prava praktična zamisao o promjeni vremena. Godine 1907. napisao je članak „Waste of Daylight“ (Gubitak dnevnog svjetla), u kojem je istaknuo da gotovo pola godine sunce nije iskorišteno jer ljudi baš tada spavaju. Imao je ideju pomicanja sata za 20 minuta svake nedjelje u travnju, koje bi se u rujnu na isti način vratile u prvotno stanje zbog poboljšanja ljudske sreće i zdravlja, ali i zbog uštede na umjetnom svjetlu, tj. energentima. No, kao i u Franklinovom slučaju, inovacija nije usvojena.
No ipak, tijekom Prvog svjetskog rata, opet zbog uštede na energentima, Njemačka je prva uvela računanje ljetnog vremena. Ubrzo je taj primjer slijedila i Velika Britanija, a potom i SAD. Iako se tijekom 20. stoljeća nekoliko puta usvajalo pa odbacivalo ljetno računanje vremena, (od 1983. godine u bivšoj Jugoslaviji) ono je danas u više od 70 zemalja svijeta normalna pojava.
Danas sve zemlje Europske unije ljetno računanje vremena započinju zadnjom nedjeljom ožujka kao početak i zadnjom nedjeljom listopada kao završetak ljetnog vremena (EST).
Zaključujemo, svako zlo za neko dobro. Manje ćemo spavati, ali zato uštedjeti na računima...
AdriaWeather
Imajte Jadran na dlanu, uz detaljne vremenske prognoze i servisne informacije.
Preuzmite aplikaciju iz iTunes App Storea Preuzmite aplikaciju iz iTunes App StoreaStanje na cestama
Polu-stalan sustav tlaka zraka - Relativno stabilan, stacionaran sustav tlaka i vjetra, u kojem je tlak previše visok ili nizak, u ovisnosti o godišnjem dobu. Razlikuju se od prolaznih ciklona, kraćeg... Opširnije!
Opis jačine vjetra.
Detaljni pregled jačine vjetra| Opis vjetra | Brzina vjetra | ||
|---|---|---|---|
| čv | m/s | km/h | |
| Tiho | 1 | 0–0.2 | 0–1 |
| Lahor | 1–3 | 0.3–1.5 | 2–5 |
| Povjetarac | 4–6 | 1.6–3.3 | 6–12 |
| Slab | 7–10 | 3.4–5.4 | 13–19 |
| Umjeren | 11–16 | 5.5–7.9 | 20–28 |
| Umjereno jak | 17–21 | 8.0–10.7 | 29–38 |
| Jak | 22–27 | 10.8–13.8 | 39–49 |
| Žestok | 28–33 | 13.9–17.1 | 50–61 |
| Olujan | 34–40 | 17.2–20.7 | 62–74 |
| Jak olujan | 41–47 | 20.8–24.4 | 75–87 |
| Orkanski | 48–55 | 24.5–28.4 | 88–102 |
| Jak orkanski | 56–63 | 28.5–32.6 | 103–117 |
| Orkan | 64–71 | 32.7–36.9 | 118–133 |
Opis vjerojatnosti oborina
| Vjerojatnost | Opis |
|---|---|
| 0-10% | zanemariva je vjerojatnost oborina. |
| 10-30% | mala je vjerojatnost kratkotrajnih slabijih oborina koje zahvaćaju pojedine dijelove područja. |
| 30-50% | umjerena je vjerojatnost kratkotrajnih slabijih oborina koje zahvaćaju pojedina područja |
| 40-70% | velika je vjerojatnost oborina, ali one mogu biti nejednolike po intenzitetu, vremenu trajanja i zahvaćenom području. |
| 60-80% | velika je vjerojatnost kontinuiranih oborina koje zahvaćaju šire područje ali ne moraju trajati dulje razdoblje. |
| 80-100% | velika je vjerojatnost kontinuiranih oborina koje zahvaćaju šire područje i traju dulje razdoblje. |
Copyright: 2019 Vrijeme.net
Design & Technology: Trikoder Powered by Meteo centar