Vraća li se zima?

Snježne epizode, ako ih uopće i bude u nizinama, bit će dakle vrlo rijetke i uglavnom slabe i kratkotrajne.

Ovih smo dana „zatrpani“, ali ne snijegom, već pričama o klimatskim promjenama, nestanku prave zime, utjecaju El Niña na vrijeme u Hrvatskoj i slično. Tome su dodatno doprinesli i sami meteorolozi profesionalci svojom razmjernom šutnjom o ovim temama pa ćemo ovdje ipak pokušati razjasniti ovogodišnju zimu i pogledati u budućnost – prema njenom kraju i predstojećem proljeću.

U dosadašnjem dijelu zime karakterističan je bio prosinac sa ekstremno sušnim karakteristikama u kontinentalnoj Hrvatskoj gdje mjestimice oborina uopće nije bilo čega je glavni uzrok bila dugotrajna stacionarna anticiklona. Također je gotovo cijeli prosinac bio natprosječno topao, a u unutrašnjosti i razmjerno maglovit. Anticiklonalno vrijeme  je napokon završilo početkom siječnja kada su pale i prve ozbiljnije snježne oborine ove zime.

Ovakove meteorološke prilike prvenstveno su uzrokovane neuobičajeno dugotrajnom anticiklonom koja je dapače svoje središte veći dio prosinca imala upravo iznad jugoistočne Europe. Premda u ovom trenutku još nemamo detaljnije meteorološke i klimatološke analize, moguća je povezanost ovakvih prilika sa pojavom ekstremno jakog oceansko-klimatskog poremećaja poznatog kao El Niño.

Kakvo vrijeme očekujemo u veljači?

Iako je izvorište El Niña u području Tihog oceana, dakle vrlo daleko od nas, njegova snaga djeluje na vrijeme u gotovo čitavom svijetu pa tako i kod nas. Kako je taj poremećaj pri svom vrhuncu ili će ga postići tijekom narednih tjedana, još uvijek su moguće ekstremne vremenske neprilike, prvenstveno do kraja siječnja te početkom veljače.

Pa evo što nam govore meteorološke podloge o vremenskim prilikama koje nas očekuju dugoročno.

Izračuni sezonskih prognostičkih modela zasnovanih na izračunima Europskog centra za srednjoročnu prognozu vremena u Readingu (UK) najavljuju nam nastavak sušnog razdoblja, osobito u kontinentalnim predjelima i ekstremno sušnim razdobljem u Gorskom kotaru i dijelu Like. Možemo dakle očekivati manjak oborina i u veljači od kojeg bi trebala biti izuzeta jedino južna Dalmacija.

Izračuni temperatura pokazuju nastavak trenda nadprosječno tople zime, bez obzira na trenutni val hladnog zraka i mrazeve.

U najvećem dijelu Hrvatske očekujemo temperature koje će biti 3 do 4 stupnja više od klimatološki očekivanih vrijednosti, a u sjeverozapadnim i središnjim kontinentalnim područjima sa Zagrebom u središtu očekujemo i do 5 stupnjeva Celzija iznad normale. Proizlazi da će u kontinentalnim područjima zima u svom završnom dijelu sličiti prosincu: dakle sušna i ekstremno sušna te nadprosječno do ekstremno topla.

Ovime ujedno imamo i elemente odgovora na pitanje hoće li, odnosno koliko će biti snijega do kraja ove zime. Nije naravno moguće dati prognozu dan po dan, no iz toplinskih i oborinskih karakteristika do kraja siječnja i u veljači možemo najaviti da ozbiljnijeg snijega više neće biti, barem ne do ožujka kada će i El Niño znatno oslabiti, a temperature i oborinski režim će se približiti onom uobičajenom za to razdoblje.

Snježne epizode,ako ih uopće i bude u nizinama, bit će dakle vrlo rijetke i uglavnom slabe i kratkotrajne.